Oborena ili duga svetla?

Oborena ili duga svetla?

 

Za bezbednu i sigurnu vožnju noću i po lošim vremenskim uslovima sva vozila moraju da imaju ispravna svetla.

Vozila su opremljena sa više vrsta svetala: prednja, zadnja, bočna, žmigavci, stop svetla, poziciona, unutrašnja svetla, ali najveći značaj imaju prednja svetla (farovi). Ona mogu da budu duga i oborena (kratka).

Koja svetla će vozač da koristi zavisi od uslova i stepena vidljivosti na putu, kao i njegove procene o opasnostima na putu. Tu odluku svaki vozač mora sam da donese.

S ovim tekstom želimo da im pomognemo u donošenju te odluke.

 

Koja je razlika između dugih i oborenih farova?

I oborena (kratka) i dugačka svetla se nalaze unutar iste jedinice fara koja se nalazi na prednjem kraju vozila. Oborena svetla se tako nazivaju zato što je snop svetlosti koji emituju okrenut prema dole, prema putu. Kada koriste ova svetla, vozači imaju dovoljno svetlosti za vožnju, a istovremeno ne zaslepljuju druge vozače. Prednja svetla su povezana sa zadnjim svetlima. Kada ih vozač ukljući, automatski se uključe i zadnja svetla, tako da je vozilo vidljivo i učesnicima u saobraćaju koji su iza njega. Zadnja poziciona svetla moraju da budu uključena celo vreme noću, kao i danju u uslovima smanjene vidljivosti.

Duga svetla se aktiviraju u situacijama kada je potrebno veće vidno polje. Ona su mnogo intenzivnija, njihova svetlost je jača, zraci se šire pod određenim uglom koji omogućava da vozači vide dalje i šire. Negativna strana veće jačine i ugla svetlosnog snopa kod dugačkih farova je što zasljepljuje i smeta vozačima koji nailaze iz suprotnog pravca. Mogu da smetaju i vozačima ispred, zato što im zaslepljuju retrovizore.

svetla

Kada treba da se koriste kratka svetla?

Kratka ili oborena svetla se koriste kako bi se obezbedila osnovna vidljivost puta ispred vozila, a da istovremeno ne dođe do zaslepljivanja i ometenja drugih vozača koji dolaze u susret.

Situacije kada se preporučuje korišćenje oborenih (kratkih) farova:

  • noću na otvorenim putevima gde ima dosta saobraćaja iz suprotne strane,
  • u naseljenim mestima u kojima je korišćenje dugačkih farova zabranjeno,
  • tokom sumraka (oko pola sata posle zalaska sunca i pola sata pre izlaska sunca),
  • danju kada je loša vidljivost zbog lošeg vremena, kiše, magle, snega ili prašine
  • u svim ostlaim slučajevima kada duga svetla ne mogu i ne smeju da se koriste

 

Kada treba da se koriste dugačka svetla?

Duga svetla se najviše koriste noću na otvorenim putevima (autoputevima) koji nisu osvetljeni. Kada se ona uključe vozač može da vidi dalje i šire i da razvije veću brzinu.

Treba znati da dugačka svetla mogu da budu opasna ukoliko se nepravilno koriste. Ne smeju da se koriste na način koji bi zaslepljivao ili izazivao neprijatnost drugim učesnicima u saobraćaju, uključujući pešake, bicikliste i ostale učesnike koji voze u suprotnom smeru.

Ukoliko se desi da prema vama nailazi jedno ili više vozila sa upaljenjim dugim svetlima koja ometaju i ugrožavaju bezbednost vaše vožnje, treba da usporite, a ako je potrebno i da se zaustavite dok ne prođe opasnost. Čest je primer da neodgovorani vozači teških vozila, kamiona ili autobusa koji imaju veoma snažna svetla voze neposredno iza lakih automobila, nesvesni da im smetaju i zaslepljuju njihova ogledala.

U zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima je propisano kada je vozač dužan da umesto dugih svetla upotrebljava kratka:

  • Pri mimoilaženju sa drugim vozilima ako ocenu da mu smeta, a uvek na rastojanju manjem od 200 metara
  • Kada se vozilo približava krivinama ili vrhu brda
  • Pri preticanju. Tek kada se prođe pored vozila je bezbedno da se ponovo uključe dugačka svetla
  • Ako ometa vozača ispred zato što zasljepljuje njegova ogledala
  • Na putevima koja su osvetljena uličnom rasvetom
  • U tunelima i mostovima
  • Kada je vozilo zaustavljeno (zaustavljeno i parkirano vozilo na neosvetljenom kolovozu mora da ima uključena poziciona svetla)
  • Kada je magla. Zbog ugla pod kojim su snopovi dugih farova nagnuti, svetlo se odbija od magle i vraća u vozačeve oči. Po magli treba da se kombinuje upotreba kratkog i svetla za maglu. U normalnim uslovima kada nema magle, zabranejno je koristiti svetla za maglu umesto farova, jer će zaslepiti druge učesnike u saobraćaju.

Vozači često koriste blinkanje sa dugačkim svetlima kao način komunikacije sa drugim učesnicima u saobraćaju, kao na primer obaveštenje o opasnostima na putu, ili kao upozorenje da oborite vaša dugačka svetla koja ih zaslepljuju. 

zadnja svetla po kiši

Završna reč

Bez svetla bezbedna i sigurna vožnja noću i po smanjenoj vidljivosti je nemoguća. Svetla ne samo što osvetljavaju put, oni pomažu drugim učesnicima u saobraćaju da uoče vozilo koje im dolazi u susret.

Zato je provera njihove ispravnosti veoma važan deo redovnog održavanja vozila. Pre svakog putovanja treba proveriti da li sva svetla rade i obrisati prljavštinu i prašinu sa staklenih površina farova. Ukoliko se primeti da neka sijallica ne radi, mora što pre da se zameni novom, veoma je opasno voziti samo sa jednim farom (neko može da pomisli da mu u susret dolazi motor i da se ne skloni dovoljno u stranu). Kod ovlašćenih automehaničara povremeno treba proveravati i podešavanja farova, da li je snop svetlosti kako treba ili je usmeren previsoko ili prenisko.

Ukoliko iznajmljujete vozilo, možete biti sigurni da sve renomirane rent a car agencije vode računa o ispravnosti svojih vozila, pa tako i o ispravnosti dugih i kratkih farova.

Slike https://www.pexels.com/search/car%20lights/